Poslovne vijesti - Hrvatska

Uvoz hrane raste, domaća proizvodnja pada

Najkritičnije je u sektoru mesa, pekarskih proizvoda i mlijeka. Uvoz opasno konkurira domaćoj proizvodnji. Hrvatska proizvodnja hrane, naime, pokriva samo 50 posto domaćeg tržišta.

Raste uvoz

Lakše se sjetiti čega sve u Hrvatskoj nedostaje, nego čega ima dovoljno, a kamoli u izobilju. U više od 6 milijardi eura uvezene hrane, znatan dio odnosi se na meso i mliječne proizvode.

- Ako se toliko milijardi eura potrošilo na uvoz, onda je sigurno da smo premalo potrošili za domaće proizvođače ili za domaću proizvodnju. Smatram da smo trebali ciljano ići u ulaganja, a pošto nismo, rezultati su vidljivi. Govedarstvo iz dana u dan nestaje, kaže Stjepan Bistrović, stočar.

Ministar Vlajčić ipak smatra da situacija nije tako loša.

- Ne bih se složio da su generalno podaci čisti (to jest) tako negativni. Svjedočimo uvozu, povećanju uvoza svih ovih godina, no ono što želim naglasiti je da smo u prošloj godini otprilike izjednačili uvoz i izvoz, dakle 3,88 milijardi eura izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ističe David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Najviše se izvoze pšenica, kukuruz, soja pa čak i žive životinje. Uvoze se gotovi, prerađeni proizvodi.

- Izvozimo žitarice da bismo već u prvom sljedećem koraku, znači tu već uvozimo stočnu hranu, izvozimo žive životinje, a uvozimo najviše proizvoda od mesa. Znači, klaoničkih proizvoda - svježe i zamrznuto meso, kaže Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju.

Europarlamentarka Biljana Borzan ističe da Hrvatskoj nitko ne nameće uvoz.

- Od koronakrize cijelo vrijeme govorimo o samodostatnosti, no nemam dojam da se bilo što pomaklo u pozitivnom smislu. Znači, iz Europe nama nitko neće reći ovoliko morate uvoziti ili ovoliko je maksimalno koliko smijete uvoziti, to je uvijek pitanje nacionalne vlade, kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica europskih socijaldemokrata.

Inače, Borzan sumnja na postojanje kartela među hrvatskim trgovačkim lancima te naglašava da je u posljednje četiri godine hrana u našoj zemlji poskupjela 45 posto, što je 8 posto više od prosjeka Europske unije.

Trgovci nisu jedini koje se može prozvati za prekomjeran uvoz. I hrvatski proizvođači uvoze gotove proizvode ili sirovine pa ih zatim plasiraju pod domaćim brendovima. Usto, kvalitetnu sirovinu najčešće svu izvezemo, a uvozimo proizvode znatno lošije kvalitete. I trgovci i proizvođači slažu se u jednom - vrijeme jeftine hrane je prošlo.

Sidrene cijene

Trgovci su od četvrtka morali uz određene kategorije proizvoda istaknuti i takozvane sidrene cijene.

Naime, na snazi je Vladina odluka o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole koja propisuje obvezu svih trgovaca da na određenim kategorijama proizvoda, uz redovitu, istaknu i sidrenu cijenu, odnosno onu koju su primjenjivali 2. svibnja.

- Dosta je potrošača krivo shvatilo da će oni moći gledati cjenike na web stranicama trgovačkih lanaca. Neće biti tih informacija na web stranicama. Te informacije će biti dostupne vlasnicima aplikacija koji rade usporedne cijene, a mi ćemo onda kao potrošači morati imati neku aplikaciju da bismo mogli to pratiti. Znači, ako imamo aplikaciju, onda ćemo upisati proizvod koji nas zanima i onda će nam se pokazati gdje je ta cijena za nas najpovoljnija. Ono što će potrošači moći vidjeti, to su cijene pored proizvoda, pored artikala, gdje će biti napisana cijena na 2. svibnja i cijena na dan koji mi kupujemo. Onda ćemo usporediti je li nešto poskupjelo ili pojeftinilo i temeljem toga onda donijeti odluku, rekla je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

No istaknula je kako smatra da to neće funkcionirati.

- Informacije o cijenama su važne za umirovljenike, ljude s relativno niskim primanjima, a većina njih ne može koristiti aplikacije, nemaju pametne telefone i ne znaju se time služiti. Prema tome, njima to neće pomoći, oni će onda morati moliti za pomoć svoju djecu ili svoje unuke da im to pretraže, ali mislim da to neće funkcionirati. Funkcionirat će ovo isticanje cijena ako će utjecati na to da se cijene stabiliziraju. Bilo je prigovora trgovaca da će njima biti problem ažurirati te cjenike i stalno te cijene ažurirati. Moj savjet je neka stabiliziraju cijene, neka ih ne mijenjaju i onda neće biti nikakvih problema, rekla je Knežević.